Kanadska prugasta vjeverica (Chipmunks),kao kućni ljubimac.

Kanadska  prugasta vjeverica (Chipmunks),kao kućni ljubimac.

 ohhhhhhh,...

Kanadske   vjeverice (Chipmunks) su od svih vrsta ovih glodara najzastupljenije kao kućni ljubimci. Druželjubive su i vrlo živahne i umiljate životinje. Potiču iz travnatih prerija Kanade, SAD i Azije i pripadaju brojnoj familiji Sciuridae. Mogu da narastu oko 25 santimetara, a rep im je dugačak od 10 do 15 cm. Žive u prosjeku od pet do deset godina, a ženke najčešće nadžive mužjake za nekoliko godina.

KARAKTER
Društvene su životinje, a ipak imaju izraženu osobinu teritorijalnosti. Zato ako planirate njihovu nabavku, preporuka je izabrati što mlađu vjevericu. Poželjno je uzeti je prije uzrasta od kada se smatraju odraslim, sa oko tri mjeseca starosti, jer će tada biti lakše njihovo prilagođavanje na novu sredinu. Treba im obezbijediti prilično veliki kavez. Iako, vole da provode vrijeme i van kaveza istražujući okolinu u domu.
Naravno, sa puštanjem iz kaveza treba početi tek kada prođe period prilagođavanja. I tada, nikada bez nadzora. Kanadske vjeverice su vrlo brze i lako mogu da vam pobjegnu, ako ne zatvorite prozore. Mogu da skoče vrlo visoko i brzo se penju. Ako imate veću terasu u stanu, možete je i tu smjestiti.
Vjeverice treba nabavljati od odgajivača, i to one koje su rasle u zarobljeništvu. Odrasle vjeverice se teško prilagođavaju na ukidanje slobode.

PRIPITOMLJAVANJE
Kanadske vjeverice su vrlo radoznala bića, i moraju da zavire svuda. Dok nešto budete radili, budite sigurni da će doći da vidi šta se dešava. Pripitomljavanje je najlakše uz pomoć hrane. Važno je da budete stpljivi i veoma pažljivi prema ovim ljupkim bićima.

Kanadske vjeverice vrlo su popularne zbog svojeg lijepog izgleda, no ipak nije prošlo mnogo vremena od njihova domesticiranja pa se još uvijek smatraju polupitomim životinjama. 

Ovo ne znači da mogu namjerno nauditi vlasniku, no mogu biti vrlo samostalne pa dozvoljavaju kontakte sa vlasnikom kada one to žele, a ne obrnuto. Može ih se pripitomiti, ali ne do te mjere da izvršavaju neke naredbe ili čine trikove, već da odgovaraju na Vaš poziv, raspoznaju vrstu hrane te sjede u Vašem krilu ili ramenu.
Neke vjeverice mogu se pripitomiti više od drugih, a u svakom slučaju najlakše su za pripitomljavanje vjeverice mlađe dobi. Potrebno im je pružiti jako puno ljubavi, vremena i strpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika. 

Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu, koja je uzgojena u zatočeništvu. Potreban im je prilično veliki kavez, no isto tako voli boraviti - kao i drugi kućni ljubimci - izvan kaveza.

Također, vjeverice su različitog temperamenta, možda Vaša nova vjeverica neće biti tako umiljata, već distancirana i nervoznija. Individualna je ona osobina koju nije moguće predvidjeti, a pomaže saznanje o njegovom temperamentu od uzgajivača ili prijašnjih vlasnika.

U svakom slučaju, nemojte vjevericu forsirati na kontakte, ona Vas mora najprije upoznati i sprijateljiti se sa Vama. Najbrže rezultate pripitomljavanja daje nagrada u obliku hrane, a vjevericama su omiljeni kikirikiji pa za početak pripremite zalihu. Budite strpljivi jer im nekada treba i po nekolik sati da dođu do ruba krletke i uzmu poslasticu od Vas. No, ovo neće biti problem ako imate dovoljno veliki kavez da možete ući u njega i baviti se Vašim ljubimcima. 

Pričekajte nekoliko mjeseci prije negoli ćete ga slobodno puštati van krletke. Najveća korist ove mjere opreza je saznanje vjeverice da ima jedno mjesto u kojem se osjeća sigurno i može ga smatrati domom, a osim toga bit će Vam vrlo teško uhvatiti ga ukoliko nije u potpunosti pripitomljen i stekao povjerenje prema Vama. Prilikom uzimanja vjeverice, s npr. poda, bolje je ponuditi rukav majice ili cijelu ruku nego je dlanovima primiti, s obzirom da potonje vjeverice osobito ne vole. 

No, smatra se ukoliko se vjeverica od početka uči na držanje u ruci, kasnije postaje iznimno umiljata prema vlasniku. Isto tako, ovo je vrlo teško ili gotovo nemoguće naučiti vjevericu starije dobi jer uzimanje u ruke smatraju prijetnjom.

S obzirom na njihov dulji vijek života u odnosu na mnoge glodavce, naoružajte se strpljenjem kako bi izgradili poseban odnos sa Vašim ljubimcima, na obostrano zadovoljstvo.

S vjevericama treba stalno raditi, a za nagradu ćete imati vrlo pitomog ljubimca. 

OHHHHH.

Stanište kanadske vjeverice:

Ovi mali sisavci ispunjavaju nekoliko važnih funkcija u šumskim ekosustavima. Njihove aktivnosti i gomilanje sjemenja u njihovim gnijezdima igraju ključnu ulogu u uspostavljanju ravnoteže u šumskom ekosustavu jer svake godine radi ovih malih sisavaca niknu nove sadnice raznog šumskog bilja.

Rasprostranjenost:

Kanadska vjeverica potječe iz travnatih područja SAD-a, Azije i Kanade. Pripada porodici glodavaca Sciuridae od kojih je poznato 262 vrste koje su rasprostranjene širom Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike.

Opis kanadske vjeverice:

Kanadska vjeverica (Chipmunks) je glodavac koji je dosta zastupljen kao kućni ljubimac. Vrlo su živahna, umiljata i društvena stvorenja. Krase ih tri prugice na leđima.

Mogu narasti do 25 centimetara, a rep im je dugačak od 10 do 15 cm.

Način života:

Strpljenje, vrijeme i ljubav su bitne stvari koje trebate imati da bi se lakše i brže naviknule na vlasnika. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu. Potreban im je prilično veliki kavez, ali vole boraviti i van kaveza, naravno tek nakon perioda prilagođavanja na život s ljudima.

Kao i u prirodi, pri držanju ovih ljubimaca potrebno je osigurati im optimalne uvjete koji su što sličniji njihovim uvjetima u prirodi.

Kanadske vjeverice koje žive s ljudima u njihovim kućama, spavaju u prosjeku oko 15 sati dnevno. Smatra se da ovi sisavci puno duže spavaju kad žive s ljudima jer imaju osjećaj sigurnosti, nego glodavci koji žive u prirodi jer stalno moraju biti na oprezu od raznih grabežljivih ptica i sisavaca.

Životni vijek:

Žive u prosjeku od pet do deset godina, a ženke najčešće nadžive mužjake za nekoliko godina.

Smještaj:

Pored većeg kaveza potrebna je kućica u kojoj će spavati, sakrivati se i spremati hranu. Vjeverici možete osigurati i tunelčiće te imitacije gnjezda i debla. U kavez možete staviti i neki od komadića odjeće  koja ima vaš miris. Nepoznati mirisi izazivaju nesigurnost i stres, što može dovesti i do odbacivanja mladunaca. Razmještaj predmeta u kavezu mijenjajte prema potrebi jer se vjeverice brzo zasite i postane im dosadno.

S puštanjem vjeverice iz kaveza treba početi tek kada prođe period prilagođavanja. I tada, nikada bez nadzora. Kanadske vjeverice su vrlo brze i lako vam mogu pobjeći, ako ne zatvorite prozore. Mogu skočiti vrlo visoko i brzo se penju. Ako imate veću terasu u stanu, možete je i tu smjestiti. Kanadske vjeverice su vrlo radoznala bića, i moraju svugdje zaviriti. Dok nešto budete radili, budite sigurni da će vaša vjeverica doći vidjeti što se događa. Pripitomljavanje je najlakše uz pomoć hrane. Važno je da budete stpljivi i veoma pažljivi prema ovim ljupkim bićima.

Vjeverice obavezno moraju imati stalno dostupnu vodu, pa je najbolje postaviti pojilice. Vodu u pojilici mijenjajte svakodnevno. Vjeverice vole skladištiti hranu i imati svoje tajno skrovište.

Kako postupati s kanadskom vjevericom:

To su osjećajne i inteligentne životinje. Podložne su stresu pa se stoga prema vjevericama  ne smiju primjenjivati kazne u obliku zlostavljanja ili zanemarivanja.

Vjeverici se treba prići polagano i bez naglih trzaja i vike. Kad se privikne na vlasnika, vjeverica će vam pružati mnogo ljubavi i smijeha. Vrlo su hiperaktivne životinjice i upravo radi toga su zanimljive i zabavne.

Od malena ih se treba privikavati na ljude.

ISHRANA
Kao osnovnu hranu za kanadske vjeverice možete koristiti specijalnu namjenjenu njima, koju imaju bolje snabdijeveni pet šopovi ili uobičajenu hranu za glodare. Uz to im možete davati sjemenke, lješnike, orahe, sušeno voće, kikiriki u ljusci. Vodite računa da im nikada ne dajete bademe, jer su smrtonosni za kanadske vjeverice. Sjemenke suncokreta su dosta kalorične, ali ih možete davati povremeno kao posebnu nagradu. Nemojte im davati granuliranu hranu za pse i mačke.
Slobodno kanadsku vjevericu ponudite i voćem – jabukom, kruškom, bananom, jagodama, ananasom, trešnjom, višnjom i sl. Dajte im voće oguljeno i bez koštica. Bitno je da ih ne hranite jednolično i ne pretjerujte sa slatkišima.
Obavezno je da imaju stalno dostupnu vodu, pa je najbolje postaviti pojilice. Vodu u pojilici mjenjajte svakodnevno. Vjeverice vole da skladište hranu i da imaju svoje tajno skrovište.

Razmnožavanje:

Vjeverice su sposobne za razmnožavanje poslije godinu dana. Pare se dva puta godišnje, jednom oko veljače i ožujka, a drugi put oko listopada i studenoga. Tada ženka zove mužjaka specifičnim zvukom sličnom riječima „čip, čip“. Često se događa da ženka poslije parenja grize mužjaka kada god joj priđe. Isto tako, ako mužjak ostane sa ženkom u kavezu ona u strahu može izgaziti mlade u gnijezdu i zato ga obavezno treba maknuti iz kaveza u kojem je ženka. Ženka nosi oko 30 dana, ali je i dalje vrlo aktivna. Povlači se u kućicu na dan okota.

Kada se vjeverica okoti, nemojte je uznemiravati.

Vjeverica okoti od 3 do 8 mladih. Mladunčad izlazi iz kućice poslije 35 dana. Mladi koji dolaze na svijet teški su oko 3,40 g i rađaju se bez krzna, a oči i uši su im zatvorene (oči im se otvaraju nakon nekoliko tjedana). Sa 40. dana starosti, pomladak postiže 70% veličine odrasle jedinke i postepeno izlaze iz gnijezda. U prvim danima po izlasku iz gnijezda, majka ih usmjerava i pazi na njih. Nakon tog perioda, pomladak se osamostaljuje i spreman je za samostalan život. Između 10. -12. dana pojavljuju se pruge karakteristične za kanadske vjeverice. 

 Ove vjeverice su svejedi- jedu sjemenke, orašaste plodove, ali i male žabe, kukce te ptičja jaja.

 Vjeverice su vrlo čiste i uredne životinjice.

Imaju „vrećice“ u obrazima koje im omogućuju da pomoću njih prenose pronađenu hranu.