Afrički ježić-Idealan kućni ljubimac: Po danu spava, po noći luta.

Afrički ježić-Idealan kućni ljubimac: Po danu spava, po noći luta.

Afrički patuljasti jež živi između pet i devet godina, a kao ljubimac preporučuje se ljudima s puno obaveza. Naime, ježevi su noćne životinje koje veći dio dana spavaju, a sve uključujući i igru obavljaju noću. Afrički patuljasti ježevi se ne uzimaju iz prirodnog staništa, već ih selektivno uzgajaju za kućne ljubimce. Izgledom su slični evropskom ježu, samo kraći. Dolaze u raznim varijacijama boja, uključujući albino patuljaste ježeve. Afrički patuljasti jež, kao i ostale vrste ježeva, ima bodlje koje su zapravo vrlo tvrde šuplje dlake koje služe za odbranu. Njegove su duge do tri centimetra.

Donji dio tijela, noge i njuška prekriveni su mekim belim krznom. U odraslom su dobu dugi od 17 do 24 centimetra i teže oko pola kilograma. U prirodi dožive od 1,5 do tri godine, a kao ljubimci od šest do devet. Savršeni su ljubimci za zaposlene ljude koji preko dana rade, a predveče se žele opustit uz svog ljubimca. Unatoč svemu navedenom ježevi nisu ljubimci za djecu. Više je razloga. Kao prvo to su noćne životinje koje ne vole da neko preko dana budi ometa njihov ritam. Svatko ko namjerava nabaviti ježa mora znati da će njegov ljubimac tokom noći praviti buku. Na grubu dječju igru i nagle pokrete odgovorit će obranom odnosno ubodom koji može bit bolan.

Ovaj ljubimac može se držati u kavezu ili terarijumu, minimalnih dimenzija 60x60x35 cm. Dno treba da bude bogato obloženo piljevinom da bi jež mogao rovati i zakopavati se. Osim toga potebno je obezbijediti mjesto za sakrivanje, a to mogu biti kućice, cijevi, ili krpe pod kojom će jež spavati i gdje će se osjećati sigurno. Iako tokom dana uglavnom spavaju, probude se samo da piju vodu i da jedu, ježevi se uveče bude i tada treba da budu što aktivniji. Dobro je u kavez postaviti krug za trčanje i druge igračkice na koje može da se penje. Osim toga ježa je dobro pustiti da se šeta po stanu uz nadzor. Ovi mali ljubimci za razliku od mnogih drugih životinja ne grizu kablove ili dijelove namještaja, ali su veoma radoznali i vole detaljno da ispitaju njuškom teritoriju u kojoj su. U kavez ili terarijum treba postaviti dvije posudice za hranu: jednu za suvu, drugu za vlažnu hranu i posudicu ili pojilicu za vodu. Najviše im odgovaraju sobne temperature između 18 i 22 stepena. Ne treba ih izlagati promaji kao ni niskim temperaturama kako  bi izbjegli u zimski san tj. hibernaciju.

Prilikom kupovine obratite pažnju na to da li je životinja zdrava. Jež je zdrav ako: nema podbradak ( to je znak da nije bucmast) oči su široko otvorene, pogled jasan, bez suza i krmelja ima vlažan nos nema dugačke nokte na koži i nogama nema oteklina, vidljivih povreda, čireva i sličnih simptoma koji ukazuju da je jež zanemarivan. Oprema za ježa Ježevi su samotnjaci i ne preporučuje se u paru. Kao i kod svih drugih ljubimaca i kod afričkih patuljastih ježeva vrijedi pravilo: Što veće to bolje! To znači da kavez mora biti dovoljno velik da u njega stane kućica za spavanje ili dovoljno piljevine u kojoj će jež iskopati 'rupu' za spavanje, dvije hranilice ( suha i mokra hrana), pojilica i kolut za trčanje. Gdje smjestiti kavez? Na mirno mjesto koje se ne nalazi na propuhu i nije direktno izloženo suncu. Hrana za ježa Vlasnici ježeva kućnih ljubimaca najčešće ih hrane kvalitetnim suhim hranama za mačke koje su po svom sastavu najsličnije hrani za ježeve. To je hrana bogata proteinima (meso), ali redovno im treba davati raznoliko voće i povrće ( rajčica, špinat, mrkva, brokula, dinja,zelena papriku, dinja, grašak, maline, borovnice, lubenicu, tikvice). Svojim ljubimcima možete davati jaja i posni sir, ali izbjegavajte mlijeko, keks, čokoladu i ostale ljudske slastice. 

Potencijalni problemi Ježevi su aktivne noćne životinje kojima treba omogućiti sve što i drugim kućnim ljubimcima. Osim kvalitetne prehrane to podrazumijeva puno kretanja unutar i izvan kaveza. Ako im to ne omogućite vaš jež će imati problema s viškom kilograma. Kako bi izbjegli hibernaciju (koja ih može ubiti) ježeve držite na sobnoj temperaturi, između 18 i 22 stepeni Celzijusovih. Još neki savjeti Ježa možete uz nadzor da pustite da šeta stanom. Vrlo su radoznali i vole da istražuju okolinu, a za razliku od glodara neće da grizu kablove i nameštaj. Ježa treba uzimati opranim rukama kako bi se navikao na ili prepoznao vlasnikov miris. Ježevi raspoznaju i vlasnikov glas pa je dobro pričati im.

Osnovu ishrane afričkog patuljastog ježa čine insekti. U prirodi se hrane crvima, skakavcima, cvrčcima, paukovima i glistama. Kao najbolja alternativa za kućne uslove preporučuje se hrana za mačke dehidrirana ili mokra. Osim toga ovaj ljubimac će rado jesti voće i povrće. Prija mu paradajz, spanać, šargarepa, endevija, zatim jabuka, banana, pomorandža, dinju, borovnica… Obrok je dobro obogatiti sa malo svježeg posnog kravljeg sira ili kuvanim jajetom. Voda uvijek treba da bude svježa i dostupna. Treba imati na umu da su ježevi skloni debljanju i da je potrebno  vodti računa o njihovoj težini koja ne bi trebala da bude veća od 500 grama i omogućiti mu što više kretanja.

Ljubimaci koji ne zahtijevaju puno brige i pažnje. Spadaju u noćne životinje i tek u večernjim satima postaju aktivni pa su takođe pogodni kao kućni ljubimaci i za osobe koje nemaju baš puno vremena. Često ih opisuju kao ljupke i šeprtljave. Miroljubivi su i veoma znatiželjni. Uz malo strpljenja lako se mogu pripitomiti. Dok se ne naviknu na vlasnika i njegov miris znaju da “aktiviraju svoju odbranu” tako što se sklupčaju u lopticu i ispuštaju karakterističan zvuk sličan dubokom šištanju koji kombinuju uz poskakivanje tijelom. Ježa uvek treba uzimati čistim opranim ruka, da bi se što brže navikao na miris vlasnika i vrlo nežno kako se ne bi uplašio.
Životni vijek ove životinjice je u prosjeku oko 8 -9 godina.

Nemaju neprijatan miris i ne izazivaju alergijske reakcije kod ljudi preosjetljivih na životinjsku dlaku. 

Ježa bi trebalo nježno uzimati u uijvek oprane ruke, kako bi se navikao na vlasnikov miris. Kao što prepoznaju miris, ježevi prepoznaju i vlasnikov glas, pa je prilikom socijalizacije bitno nježno i tiho pričati ježu. Nakon što se jež nježno i oprezno izvadi iz kaveza, najbolje je staviti ga u krilo i ponuditi omiljenu poslasticu, kako bi vađenje iz kaveza povezao sa prijatnim činom. Pritom je dobro ježa nježno dirati po leđima, od pozadi prema naprijed do njuškice (proces koji traje nedjeljama), sve dok se ne prestane skupljati u lopticu i šištati. Postepeno, jež će dopustiti i diranje po dijelovima tela bez bodlji – njuškici, licu, nožicama i stomaku. Kada se upoznaju sa vlasnicima, ježevi postaju vrlo umiljati. 

Zdravlje  Jež je zdrav kada: - živahan je noću i ima dobar apetit - oči mu nisu suzne i krmeljive - nokti mu nisu predugački - ima vlažan nosić - nema otoke ili vidljive povrede Razmnožavanje U prirodnim uslovima ježevi imaju jedno, rijeđe dva legla u toku godine. Ženke nose mlade u prosjeku 35 dana. Broj mladunaca u leglu varira od 4 do 6 ježića. Mladunci se okote slijepi, odnosno zatvorenih očiju, a progledaju za 14 - 18 dana. Prestaju sa sisanjem  sa oko 18 - 20 dana starosti pa napuštaju leglo nakon 6-te nedjelje života.

Volim li društvo? Osim za vrijeme parenja, ježevi su uglavnom samotnjaci i reaguju agresivno na druge pripadnike svoje vrste. Po karakteru su jednako dobri kućni ljubimci i mužjak i ženka.

EVO ME.